Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Hrvati i banke u 2012.: uštedjeli 35 tisuća, a zaduženi 29 tisuća kuna

Hrvatski štediša u 2013. je mladi muškarac ili umirovljenik, bit će skloniji domaćoj valuti nego eurima, a uglavnom živi u Zagrebu.

Profil je to štediše koji nam je poslala Hrvatska poštanska banka (HPB) na temelju istraživanja koje je za nju u prosincu provela agencija GfK na uzorku od 600 ispitanika, klijenata različitih banaka u Hrvatskoj.

Iz te banke navode da je trećina ispitanika kazala da se nada kako će dogodine moći štedjeti u bankama ili na neki drugi način, ostali neće imati ni lipe za štednju ili će morati rezati dosadašnje rezerve.

Najoptimističniji su bili građani u dobi od 18 do 39 godina, njih 38 posto procjenjuje da će imati više mogućnosti za štednju i ulaganja, jer se nadaju prvom poslu ili vjeruju da će, izgube li sadašnje zaposlenje, lako doći do novog. Slijede ih umirovljenici, njih 31 posto kaže da će moći nešto uštedjeti.

Dalmatinci ne bi trošili rezerve

− Skupina u dobi od 40 do 60 godina ima najmanje izgleda za štednju, samo 23 posto ispitanika. Rezultat istraživanja potvrdio je da je riječ o generacijama koje je kriza teško pogodila. Muškarci će štedjeti više nego žene, i to uz naglašeniju sklonost kunskoj nego štednji u eurima. Mnogi će sljedeće godine trošiti raniju štednju. U Istri, Primorju i Gorskom kotaru 19 posto ispitanika računa na trošenje svojih rezervi, u Dalmaciji i Lici po 15 posto – navode u HPB-u i dodaju da u Zagrebu najviše ljudi očekuje da će dogodine moći štedjeti ili ulagati, njih čak 40 posto.

Istraživanje je pokazalo da će i sljedeće godine štednja građana nadmašiti rast kredita, sedam posto ljudi kaže da će štedjeti više nego do sada, a pet posto planira koristiti kredite više nego ove godine.

Analiza podataka Hrvatske narodne banke pokazuje slične trendove. Građani od svakog zaduživanja koje im nije prijeko potrebno bježe glavom bez obzira i nastoje, ako ikako mogu, koju kunu pospremiti sa strane: u godinu dana povećali su svoju štednju u bankama za 6,7 milijardi kuna i smanjili zaduženost za 1,4 milijarde kuna.

Prvog studenog ove godine na kunskoj i deviznoj štednji čuvali su ukupno 152,8 milijardi kuna, 4,6 posto više nego prije godinu dana, a istodobno su otplaćivali 127 milijardi kuna kredita, jedan posto manje na godišnjoj razini.

Razduživanje u tijeku

Trenutačno je tako po svakom od 4,2 milijuna stanovnika Hrvatske u bankama prosječno po 35.669 kuna štednje i 29.696 kuna kredita, a ovaj će se omjer, sudeći po analizama brojnih ekonomista i institucija, nastaviti povećavati u korist štednje. Do izbijanja krize ti su trendovi bili obratni, omjer je rastao u korist kredita koji su prvi put u proljeće 2008. po stanovniku bili premašili štednju, no kriza je preokrenula taj omjer.

Opečeni gubitkom radnih mjesta, smanjivanjem plaća, golemom nezaposlenošću i crnim iskustvima dužnika koji imaju kredite vezane u švicarskim francima, ljudi su od izbijanja krize počeli proces razduživanja u bankama. To znači da gotovo i ne podižu nove kredite, stare otplaćuju kako znaju i mogu, a kako su neki od tih kredita ove i proteklih godina posve otplaćeni, smanjuje se razina njihove zaduženosti.

To je najizraženije kod kredita za automobile: u bankama je trenutačno u otplati oko 3,4 milijarde kuna takvih kredita, a prije tri godine bilo ih je osam milijardi, te se iznos tog zaduženja stanovništva više nego prepolovio.

Premda se na prvi pogled skok štednje građana od 6,7 milijardi kuna od 1. studenoga 2011. do istog dana ove godine čini velikim, činjenica je da je u pretkriznim godinama štednja stanovništva na mjesečnoj razini znala skakati po milijardu kuna. U tom je ovogodišnjem rastu i dio turističke žetve stanovništva, budući da je u srpnju i kolovozu njihova devizna štednja u bankama porasla za 1,87 milijardi kuna.

No, dio porasta može se pripisati krizi, crnim prognozama i pesimizmu, koji mijenjaju ponašanje ljudi. U lošim se vremenima, premda standard građana klizi, štednja povećava, jer se oni koji imaju malo trude stvoriti nekakve zalihe za loše scenarije da ostanu bez posla ili dijela plaće, a oprezni postaju i dobrostojeći, koji pažljivije troše i također nastoje povećati svoje financijske rezerve.